15. međunarodni simpozij

Zaključci 15. međunarodnog simpozija o kvaliteti

15. međunarodni simpozij o kvaliteti u organizaciji Hrvatskog društva menadžera kvalitete (HDMK) održan je 19. i 21. ožujka 2014. godine u Zagrebu. Suorganizatori simpozija su renomirana svjetska sveučilišta. Na simpoziju je sudjelovalo oko 200 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Zbornik radova koji prati simpozij sadrži 44 znanstvena i stručna rada autora iz 12 zemalja: Bosne i Hercegovine, Češke, Finske, Irana, Makedonije, Poljske, Rusije, SAD-a, Slovačke, Slovenije, Srbije i Hrvatske. Nakon prezentiranih radova i održane rasprave, Upravni odbor HDMK formulirao je slijedeće zaključke simpozija:

1. Za simpozij su, nakon međunarodne recenzije, prihvaćena 44 znanstvena i stručna rada autora iz 12 zemalja, s tri kontinenta, što je odraz kvalitete simpozija i jačanja međunarodne suradnje i ugleda HDMK.
2. Simpozij je organiziran zajedno s tri suorganizatora, glasovita svjetska sveučilišta: Czestochowa University of Technology, Faculty of Management, Institute of Production Engineering Czestochowa, Poland i The Managers of Quality and Production Association Czestochowa, Poland; Hertzen State Pedagogical University, Faculty of Management, St. Petersburg, Rusija i Novosibirsk State Technical University, Novosibirsk, Rusija.
3. Najviše radova odnosi se na tematske cjeline Kvaliteta u obrazovanju i sportu, Kvaliteta i konkurentnost, Kvalitetom protiv recesije, Kvaliteta u proizvodnji i građevinarstvu, iz čega se zaključuje da su: konkurentnost gospodarstva, praktična primjena načela upravljanja kvalitetom i obrazovanje, područja koja ispunjenje zahtjeva za kvalitetom vide kao mogućnost za poboljšanje. Već nekoliko godina za redom tematska cjelina Kvaliteta u obrazovanju ima najveći broj znanstvenih i stručnih radova. To se tumači činjenicom da je reforma u sektoru obrazovanja, osobito kroz implementaciju Bolonjskog procesa, duboko prisutna u području visokog obrazovanja. Nadalje, dobar dio članstva HDMK su sveučilišni nastavnici, kojima je ova problematika osobito značajna, kao predmet znanstvenog istraživanja, ali i svakodnevno praktično djelovanje. Tematska cjelina Kvaliteta u proizvodnji i građevinarstvu dominantno sadrži radove koji obrađuju tematiku energijske učinkovitosti.
4. Kvaliteta shvaćena kao ispunjenje zahtjeva norme ISO 9001 nije prodrla u sferu politike i medije.
5. Ispunjenje zahtjeva norme ISO 9001 sve više je prisutno u javnoj upravi (općine, gradovi, županije, ministarstva, ostale državne institucije) koje se u sve većoj mjeri, mada ne dovoljno, afirmiraju kao servis građana, kroz poboljšanje kvalitete usluga za građane i gospodarstvo te povećanje produktivnosti i konkurentnost gospodarstva.
6. Pored krize sustava vrednota, moralne krize i ekonomske krize, za Hrvatsku je karakteristična i kriza upravljanja na svim razinama, što predstavlja značajan nedostatak u provedbi strukturnih društvenih reformi i poboljšanju konkurentnosti gospodarstva. Međutim, neki primjeri iz prakse pokazuju da Hrvatska pati od kompleksa „manje vrijednosti“. To se dokazuje primjerima da pojedini tzv. „strani investitori“ ili „strateški partneri“, nisu niti investitori niti su strateški partneri koji donose „know how“, već su samo organizatori. Činjenica da u gospodarstvu Hrvatske nedostaje novca za investicije te da investicijska klima nije osobito naklonjena investitorima, navodi često na pogrešan zaključak o krizi menadžmenta i „nesposobnosti“ da vlastitim ljudskim potencijalima rješavamo složene društveno ekonomske probleme.
7. Menadžeri profesionalci kao i menadžeri kvalitete inicijatori su ozbiljnih i održivih pozitivnih promjena u svojim organizacijama. Moderni menadžment zahtijeva ovladavanje kompetencijama za cjelovitim sustavom promišljanja, što kao pretpostavku podrazumijeva razvoj osobnih sposobnosti i timskog rada. Te promjene dešavaju se brže i snažnije nego što ih može slijediti i koncept cijeloživotnog obrazovanja. To zahtijeva visoku razinu selekcije i usmjerenosti ka stvarnim potrebama korisnika i organizacija. Danas treba razvijati „lidere usmjerene budućnosti.“ Radi bolje budućnosti, optimizacija i inovacija trebaju postati dio svakodnevne prakse.
8. Ugled organizacije i jačanje njezinog identiteta prepoznato je kao polazište kvalitetne organizacije. To ima pozitivan utjecaj na konkurentnost i tržišnu poziciju organizacije.
9. Norma ISO 26000:2010 (E) s posebnim naglaskom na održivi razvoj, uz integraciju ciljeva kvalitete života, zdravlja i prosperiteta sa socijalnom pravdom i održavanjem spremnosti zemlje da podržava život u svoj njegovoj raznolikosti, može doprinijeti povećanju kvalitete življenja u Republici Hrvatskoj, koja je grubo narušena zbivanjima tijekom devedesetih godina 20. st.
10. U okviru simpozija održan je sastanak Inicijative zemalja srednje i jugoistočne Europe, na kojem su sudjelovali predstavnici osam zemalja: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Makedonije, Poljske, Rusije, Srbije i Hrvatske. Zaključeno je da u svim zemljama organizacije koje se bave kvalitetom i sustavima upravljanja, imaju slične probleme u svojim aktivnostima i organizaciji međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova. Zaključeno je da će se izraditi Memorandum o razumijevanju koji će potpisati svi sudionici kao polazište za suradnju na području organizacije znanstvenih i stručnih skupova, objavljivanju znanstvenih i stručnih radova, znanstvenog istraživanja i projekata, nastave i dr. Formirat će se organizacijski odmor koji će predložiti srednjoročni plan suradnje.

Okvir za donošenje ovih zaključaka predstavljen je sudionicima 15. međunarodnog simpozija o kvaliteti u Zagrebu, prilikom zatvaranja simpozija 21.3.2014. godine, a zaključke je usvojio Upravni odbor Hrvatskog društva menadžera kvalitete na 9. sjednici održanoj 10.4.2014. godine u Zagrebu.

Zagreb, 10.4.2014.

Za Upravni odbor HDMK
Dr. sc. Miroslav Drljača
Predsjednik